13. srpnja 2018.

Poremećaji temporomandibularnog zgloba

Ako osjećate bol, preskakanje ili škripanje u zglobu prilikom žvakanja, otvaranja ili zatvaranja usta, patite od ponavljajuće migrene ili glavobolje ili neobjašnjive boli u uhu te nemogućnosti jakog otvaranja usta, postoji mogućnost da bolujete od temporomandibularnog sindroma ili temporomandibularne disfunkcije.

Čeljusni zglob ili temporomandibularni zglob (TMZ) kompleksan je zglob koji se sastoji od kondila, zglobne čahure i diska, a omogućuje pomicanje donje čeljusti u tri ravnine. Obavijaju ga zglobna čahura i ligamenti koji stabiliziraju i ograničavaju pokretljivost zgloba.

Poremećaji temporomandibularnog zgloba nastaju kao posljedica osteoartritisa, reumatoidnog artritisa, kroničnog prenaprezanja mišića čeljusti zbog bruksizma ili škripanja zubi (nesvjesno stiskanje zuba, npr. u snu), traume ili nepravilnog zagriza. Katkada postoji i psihološka komponenta. Ti poremećaji najčešći su kod žena izmedju 20 i 50 godina života.
Dijagnoza poremećaja TMZ-a postavlja se uglavnom na temelju anamneze, pregleda i posebnih Rtg tehnika, rjeđe CT-a ili MRI-a.

Liječenje počinje po dobro utvrđenoj dijagnozi, a individualno je prilagođen svakom pacijentu prema njegovim potrebama.
Terapijski postupci obuhvaćaju fizikalnu medicinu, repozicija kondila i interartikularnog diska, vježbe mobilnosti zgloba, elektroterapijske procedure (UZV, TENS), termoterapija, po potrebi uz medikamente za opuštanje mišića (miorelaksansi) ili smanjivanje bolova i upale (nesteroidni antireumatici). U većini slučajeva terapiji pomaže individualno izrađena UDLAGA koja sprječava trošenje zubne supstance i osigurava adekvatan položaj zgloba, a izradjuje se na temelju otiska čeljusti pacijenta u stomatološkoj ordinaciji.
Pravovremena dijagnostika i liječenje rezultira bržim oporavkom te skraćivanjem liječenja kao i sprječavanjem sekundarne patologije.
U cilju prevencije preporučuju se redovite kontrole kod stomatologa i korištenje zaštitnih udlaga.